Sve o kriptovalutama: osnovni pojmovi, istorijat i vrijednost

Pojmovi vezani za kriptovalute

Kriprovalute, bitcoin, rudarenje, blockchain...sve su to neki od pojmova sa kojima se susrećete često, saznajete o njima iz različitih izvora: od drugara, brata koji se razumije u kompjutere, na društvenim mrežama itd. Kada nekoga pitate da vam objasni šta su te famozne kriptovalute obično dobijete neki od odgovora iz ove dvije glavne grupe: „nemam ti ja pojma ništa o tome“ ili „ne mogu ti to objašnjavati sada, nemam vremena, nije to tako jednostavno.“

E onda kada vidite da vas niko „ne šljivi“ ni 5%, okrenete se svom dragom i jedinom drugu koji vas nikada do sada nije izdao, čika Google-u. I krenete lagano da kuckate u pretragu: „šta su kriptovalute“, „kako se prave kriptovalute“, „kako da kupim kriptovalutu“, „kako da uložim u kriptovalute“ i sl. Tu nažalost često dobijete odogovore koji vas još više zbune jer je internet preplavljen različitim informacijama vezanim za eru digitalnih valuta.

Slika preuzeta sa sajta knowyourmeme.com

Šta je novac i kako je nastao?

Da bismo mogli da razumjeno šta su to kriptovalute i koja je njihova vrijednost prvo moramo da razumijemo šta je novac, kada je nastao i zbog čega. Pa hajde se nakratko vratimo nazad u prošlost i prisjetimo istorije novca.

Definicija novca imamo različitih, ali evo možemo da uzmemo ovu i kažemo da je novac sredstvo plaćanja, odnosno roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Međutim, novac nije postojao oduvjek.

Prije novca je bila trampa, odnosno razmjena robe za robu. Ovaj način razmjene je imao dosta nedostataka. Recimo, ako je zemljoradnik htio da kupi meso od stočara, a stočar nije htio povrće javljale su se poteškoće. Sve su to razlozi zbog kojih je došlo do pojave novca kao sredstva razmjene.

U VII vijeku se pojavljuje prvo metalni novac od srebra i zlata koji služi kao sredsvo plaćanja. Međutim, i kod ovog načina plaćanja se javljaju razni nedostatci: težak je za prenos, ne zna se tačan udio zlata i srebra u jednoj kovanici, ne zna se da li je kovanica lažna i sl. Obzirom na sve ove nedostatke dolazimo do nastanka papirnog novca.

U XV vijeku dolazi do pojave papirnog novca i nastanka prvih banaka. Ljudi su u bankama čuvali zalihe zlata, a banke su za te zalihe izdavale papirne potvrde koje su služile kao sredstvo plaćanja. Tako je nastao papirni novac koji je lakši za transport, djeljiv i svakako jednostavniji za upotrebu od kovanica.

Novac je u početku imao zlatnu podlogu i štampao se u vrijednosti zlata, ali danas to više nije tako. Obično se u kriznim situacijama kreće štampati novac u većim količinama, nakon čega se javlja inflacija. To je upravo ono sa čime se mi danas suočavamo. Međutim, novac je i dalje vezan za banku te se za njega kaže da je centralizovana valuta gdje centralna banka posjeduje svoj server (centralni registar) koji čuva naše podatke i u kom je zapisano da Marko Marković ima toliko i toliko novca na bankovnom računu broj xyz.

Kroz ovaj kratki istorijat možemo vidjeti kako su ljudi ti koji su dali vrijednost novcu i od njega napravili srestvo plaćanja, da bi na taj način olakšali razmjenu, odnosno sada već kupovinu roba. Sve ovo je bitno da shvatimo kako bismo mogli što bolje da razumijemo kriptovalute i njihovu vrijednost o čemu će biti riječi u tekstu koji slijedi.

Istorijat kriptovaluta

Bitcoin je definitivno najpoznatija kriptovalute i mnogi čak i pojam „kriptovaluta“ poistovjećuju sa njim. Međutim, u pitanju je jedna od 9000 (okviran broj registrovanih kriptovaluta do 2023. godine) kriptovaluta. Prije Bitcoina je bilo pokušaja sa nekim kriptovalutama kao što su: B-Money i Bit Gold, koje nisu uspjele da privuku dovoljno pažnje.

2008. godine nastaje Bitcoin čije je tvorac Sathoshi Nakamoto. Do dan danas se se ne zna da li je u pitanju organizacija ili osoba koja stoji iza ovog imena jer su se pojavile razne teorije i vjerovatno se identitet Satoshi Nakamoto neće nikada ni otkriti.

2009. godine počinje rudarenje Bitcoina i Bitcoin softver postaje dostupan javnosti, a 2010. se dešava prva transakcija i kupovina dvije pice za 10.000 bitcoina. Budući da je ovo prva realna transakcija i da prvi put Bitcoin može zamjeniti za neku robu, on dobija svoju vrijednost, kao i novac. Ta vrijednost je, kao što vidimo na primjeru pice, bila mala u početku.

2010. godine kreću da se stvaraju i ostale kriptovalute i cijela ideja oko decentralizovanih digitalnih valuta počinje da se razvija. Pojam „decentralizovana valuta“ nasuprot centralizovanim valutama podrazumjeva da ne postoji centralni registar koji čuva naše podatke. Takođe, i o decentralizovanim valutama će biti nešto više riječi u ostatku članka.

Uporedo sa nastankom novih kriptovaluta dešava se i promijna cijena bitcoina, ali popularnost digitalnih valuta je sve veća i veća od 2008., pa do danas (2023).

Šta je rudarenje i blockchain?

Prvo ćemo da pojasnimo ugrubo ove pojmove, a onda ćemo kroz primjer da ih povežemo i pojasnimo detaljnije.

Već smo pomenuli da je rudarenje Bitcoina počelo 2009. godine, a sada da objasnimo šta taj pojam znači. Rudarenjem (Mining) se stvara novi Bitcoin. Rudari su ljudi koji rudare Bitcoin, tačnije njihove specijlizovane mašine (hardveri).

Blockchain mreža je tehnologija pomoću koje rade kriptovalute, samim tim i Bitcoin. To je mreža u kojoj su zabilježene sve transakcije koje su desile u okviru jedne valute. Idemo sada kroz primjer da to približimo:

Zamislimo da Marko želi da pošalje 100 eura Milici. Kada pošalje to se upiše u blok. Nakon toga Jovan šalje Ivanu 200 eura itd. To se upisuje u sledeći blok i sada se ta dva bloka povezuju. I tako svaki naredni. Naravno, broj transakcija je svakako dosta veći u jednoj mreži i broji na nekoliko desetina hiljada.

Tako nastaje lanac (chain), a svaka ova transakcija je jedan blok. Zato se mreža zove blockchain. Sve transakcije koje se dešavaju ostaju ugrađene u blok i nikada niko kasnije ne može da ih izmjeni.

E sad da pojasnimo koja je uloga pomenutih rudara (majnera) u svemu ovome i šta oni tu zapravo rade. Dakle, kompjuteri koje posjeduju rudari rade validacuju transakcija na sledeći način: Marko želi da pošalje Milica 100 eura. Transakcija još nije upisana u blok dok se ne provjeri da li je validna.

Rudarski kompjuteri sada prođu kroz kompletan blockchain, provjere da li Marko ima dovoljno sredstava koja želi da pošalje i tu sada kreće trka, odnosno takmičenje između mašina: ko će prvi da uspije da ugradi ovu transakciju u blok. Da bi transakcija bila odobrena nephodno je da se pogodi jedan random broj – kriptografski kod. Tek kada se on ugradi nova transakcija se odobrava i upisuje u lanac.

Ne postoji način da se sazna ovaj broj, nego se radi random pogađanje gdje računar generiše slučajne brojeve. Zato su ovdje u prednosti brze i jake mašine koje mogu da urade mnogo pokušaja za kraće vrijeme, pa su samim tim u prednosti.

Kako nastaje bitcoin rudarenjen?

Prvi majner koji pogodi broj (kriptografski kod) šalje informaciju svim ostalim majnerima da je pronašao. Dakle, baza podataka je ista kod svih na računarima i svi vide sve, nema nekog centralnog registra kao u bankarskom sistemu. Zato se kriptovalute nazivaju decentralizovane.

Kao nagradu za pogođen kriptografski broj, majner dobija bitcoin. Ta nagrada ima dva izvora: prvi izvor plaća pošiljalac kada šalje novac u transkaciju (u bitcoinima), a drugi izvor je suma bitcoina koja se generiše, tako reći, ni iz čega i tako se ustvari i stvaraju novi bitcoini.

Što je više rudara na mreži teže je pogoditi taj kriptografski broj, dakle algoritam postaje sve teži. Prosiječno vrijeme za stvaranje jednog bloka je oko 10 minuta, a visina nagrade koja se dodjeljuje rudaru u bitcoinima se mijenja svake četiri godine. Nagrada je od 2020. godine 6,25 BTC i ista se prepolovi svake četiri godine. To se u kripto svijetu naziva halving.

Pored bitcoina, koje još kriptovalute imamo?

Objasnili smo kako funkcioniše bitcoin. Dakle, kompjuteri se bore da pogode neki broj i obzirom da brži i jači hardveri taj posao rade bolje to ima neku cijenu. Pored toga što su te mašine skuplje, veći je problem što se za isti proces troši ogromna količina električne energije. Ovakav način rada se naziva „Proof of work“ i sigurno ste čuli za taj pojam. To znači da ulažem neki rad da bi dobili nagradu – bitcoin.

Pored ovoga, imamo i „Proof of stake“ i najpoznatija kriptovaluta koja radi na ovom principu je Ethereum (ETH). Dakle, u pitanju je jedan vid oročavanja, gdje je naša zarada srazmjerna količini novčića koje smo stejkovali (oročili), za razliku od Bitcoina čija je zarada srazmjerna snazi hardvera.

I Ethereum posjeduje svoju blockchain mrežu koja predstavlja decentralizovanu javnu knjigu u kojoj se verifikuju i bilježe sve transakcije. Distribura se tako da svi koji učestvuju u Ethereum mreži imaju identičnu kopiju ove knjige. 

Da bi ste postali validator na ETH mreži, neophodno je da uložite min 32 ETH da bi se aktivirao softver za validaciju. Nakon toga, postajete odgovorni za pohranjivanje podataka, obradu transakcija i dodavanje novih blokova u blockchain.

Da napokon odgorimo: šta su to kriptovalute?

Kriptovalute su digitalne ili virtuelne valute koje koriste kriptografiju za validaciju transakcija i kontrolu generisanja novih jedinica valute. Da smo ovu definiciju napisali na početku članka sigurno bi se samo dodatno zbunili.

Razmjena i trgovanje kriptovalutama u BiH je moguće na našoj platformi, na kojoj je dostupno šest kriptovaluta: Bitcoin, Litecoin, Ethereum, Tether, Bitcoin Cash i Ethereum Classic. Platforma je nedavno i registrovana kod Komisije za Hartije od vrijednosti kao prvi pružalac usluga povezanih sa kriptovalutama u BiH, što dodatno potvrđuje da se radi o provjerenoj platformi koja posluje u skladu sa zakonom. 

Nadamo se da vam je sada jasno zašto se kompletan proces ne može objasniti u dvije, tri rečenice, nego nam je trebalo oko 1600 riječi. Kako trgovati kriptovalutam, ulagati u kripto, koje platforme koristiti i sl., sve su to teme o kojh se nismo dotakli, ali koje ćemo svakako obrađivati u nekim od naših narednih članaka.