I popovi i kuvari, svi ulažu u kriptovalute

Do prije nekoliko godina kriptovalute su bile ekskluzivitet poznat i dostupan samo odabranima koji o blockchain tehnologiji znaju mnogo.

Sada imamo širok spektar korisnika. Od popova, kuhara, automehničara, sve je veći broj ljudi koji ulažu u kriptovalute. Pojavom mjenjačnica, ovo tržište postalo je dostupno svima, pa gotovo nema čovjeka koji za kriptovalutu nije bar čuo.

“U Bosni i Hercegovini u kriptovalute uloženi su milioni, a još ne postoji zakon koji bi oblast definisao, postavio uslove onima koji trguju kriptovalutama i dao sigurnost onima koji u njih ulažu”, u intervjuu za Likvidno.com rekao je Boris Majstorović, zamjenik direktora Balkan crypto exchange (BCX), prve i najveće bh.platforme za trgovinu, pohranjivanje i upravljanje digitalnom imovinom.

LIKVIDNO: U toku su stručne rasprave o Nacrtu Zakona o hartijama od vrijednosti. Jeste li zadovoljni njegovim izgledom?

MAJSTOROVIĆ: I jesam i nisam zadovoljan. S jedne strane, nezadovoljan sam zbog toga što smatram da tržište kriptovaluta nije trebalo regulisati Zakonom o hartijama od vrijednosti. Tu im nije mjesto jer to nisu hartije od vrijednosti, niti će to biti. Postoje, naravno, određeni tokeni koji imaju neka svojstva hartija od vrijednosti, ali to je samo jedan mali segment unutar digitalne imovine koji bi eventuelno mogao da se reguliše unutar ove oblasti. Ministarstvo finansija Republike Srpske samo djelimično pokušava regulisati ovu oblast Zakonom o hartijama od vrijednosti i to samo u dijelu koji se tiče sprečavanja pranja novca. To su na stručnoj raspravi i naglasili. Regulator je u tom slučaju Komisija za hartije od vrijednosti.  

LIKVIDNO: Da li je to dovoljno? Najveći dio oblasti i dalje nije regulisan? Da li će za to biti potrebno dodatno zakonsko riješenje?

MAJSTOROVIĆ: To je dio kojim nisam zadovoljan. Ako smo već išli u prelazno riješenje, smatram da je još trebalo bar neke sitnice dodati u zakon. Mogla su se dodati dva ili tri člana koja bi mnogo značila za samo tržište i zaštitu investitora. Dvije su stvari koje sam ja predložio na stručnoj raspravi. Prva je da, po ugledu na brokerske kuće, svaki subjekat koji se bavi kupovinom, prodajom i čuvanjem kriptovaluta mora imati račun posebne namjene u banci na kojem će biti sredstva klijenata. Sredstva klijenata moraju da se odvoje od sredstava subjekta poslovanja. Npr. kompanija BCX, trenutno raspolaže tuđim sredstvima u vrijednosti nekoliko desetina miliona maraka. Ne dao bog da zbog više sile upadnemo u neki problem i dođe do stečaja, likvidacije ili nekog izvršnog postupka. Problem se javlja zato što će se povjerioci namirivati na tuđim sredstvima, a ne našim. To je veliki problem sa stanovišta sigurnosti investitora. Kada bi uslov poslovanja bio otvaranje računa posebnih namjena, u velikoj mjeri bi se zaštitila imovina investitora.

LIKVIDNO: Zašto je važno regulisati tržište kriptovaluta?

MAJSTOROVIĆ: Zakonom uopšte nije definisano koji su to subjekti koji mogu da se bave ovom djelatnošću. Smatram da se mora ispuniti minimum uslova za poslovanje u ovoj oblasti. Razumijem da će se pisati Zakon o digitalnoj imovini, ali prelazno riješenje bi moglo da sadrži te uslove. Jer sada ovim poslom može da se bavi i fizičko lice, samostalni preduzetnik sa osnovnim kapitalom od jedne marke, bilo ko. Vi faktički, kao s.p. možete upravljati milionima tuđe imovine. I sve je dobro dok se ne desi neki problem. To što je Republika Srpska napravila prvi korak ka regulaciji oblasti kriptovaluta je dobra stvar. Federacija BiH još ništa nije uradila po tom pitanju. Kao prelazno riješenje, ovaj zakon može poslužiti. Samo se nadam da neće previše vremena proteći do donošenja novog zakona. To treba uraditi što prije, kao što je to Srbija već uradila. Postoji velika volja da se taj prvi korak napravi prije ljetne pauze u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tako da očekujem da se izmjene i dopune Zakona o hartijama od vrijednosti usvoje već za mjesec ili dva.

LIKVIDNO: Da li bi to omogućilo da i fondovi ulažu dio novca na ovom tržištu?

MAJSTOROVIĆ: To je ustvari bila druga tema u stručnoj raspravi, Izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima. Vlada Srpske se odlučila na izmjene i dopune postojećeg zakona. Praksa u svijetu je da se alternativni investicioni fondovi, to su fondovi rizičnog kapitala, posebno tretiraju. Uvođenjem alternativnih investicionih fondova je faktički omogućeno ulaganje bilo koje imovine. Sad se može kreirati alternativni fond bilo koje imovine, pa i digitalne. Takav fond je npr. prije dvije godine osnovan u Osijeku. Njihova suština je da se mali kapital može jednostavno prikupiti, kako bi se ulagao u određene projekte. Tako bi postojeći fondovi mogli da prave disperziju rizika ulaganjem između ostalog i u kriptovalute.

LIKVIDNO: Srbija je već uredila ovo pitanje. Da li je regulisanje pitanja kriptovaluta tako donijelo dobro?

MAJSTOROVIĆ: Zakon o digitalnoj imovini definisao je ko i na koji način može emitovati tokene i kriptovalute, definiše sve subjekte u toj razmjeni, ko može biti kriptomjenjačnica, kriptoberza itd. I u Srbiji i u Hrvatskoj doneseni su i zakoni koji se bave alternativnim investicionim fondovima, pa između ostalog i fondovima digitalne imovine.

LIKVIDNO: Treba li onaj ko želi da ulaže u kriptovalute da ima predznanje iz ove oblasti?

MAJSTOROVIĆ: Upravo je tako. I zato se zalažemo da se ova oblast što prije uredi, da bi se približila običnom čovjeku koji nije toliko informatički potkovan, a za kriptovalute je to neophodno. Onome ko želi da ulaže u kriptovalute to bi bilo omogućemo preko alternativnih investicionih fondova.

LIKVIDNO: Ko danas ulaže u kriptovalute?

MAJSTOROVIĆ: U početku su to bili zaljubljenici u samu blockchain tehnologiju. Potom se to proširilo na IT sektor. Developeri su kriptovalute koristili kao sredstvo plaćanja. Mnogi developeri iz BiH rade sa stranim kompanijama i najlakše je da im za obavljen posao plate kriptovalutama. Danas je to mainstream. Svako je već, ako ništa drugi, bar čuo za kriptovalute. Sada imamo širok spektar korisnika. Od popova, kuhara, automehničara, sve je veći broj ljudi koji ulažu u kriptovalute. To je upravo potvrda kriptovaluta. Prije godinu ili dvije veliki investicioni fondovi i banke su ušli na tržište kriptovaluta. Do tada su se kriptovalute ponašale atipično u odnosu na neke druge finansijske instrumente. Ulaskom velikih igrača koji imaju neke obrasce ponašanja, kriptovalute su postale jako slične hartijama od vrijednosti što se tiče kretanja. Nije dovoljno pratiti trend kriptovaluta, nego se prate i dodatne informacije, kretanja hartija od vrijednosti, posebno New York. Jer pad hartija od vrijednosti automatski se odražava na kriptovalute.

LIKVIDNO: To znači da je globalni pad hartija od vrijednosti uticao i na kriptovalute?

MAJSTOROVIĆ: Sada imamo takav trend. Kriptovalute imaju određeni pad posljednjih dana. Ali to nije neuobičajeno. Mi smo već navikli, i ja to stalno ponavljam, da su kriptovalute visoko rizične. Tako savjetujemo i naše klijente, da moraju biti jako obazrivi. Oscilacije su veoma velike, često i na dnevnom nivou. Možete mnogo zaraditi, ali možete mnogo i izgubiti.

LIKVIDNO: Kome savjetujete ulaganje u kriptovalute?

MAJSTOROVIĆ: Nikada ne savjetujem da se ulaže ogromna svota novca. Ne treba sav novac koji ste planirali da uložite, investirati u kriptovalute. To nikada ne bih savjetovao. One se trebaju smatrati visoko rizičnom invasticijom i visoko špekulativnim.

LIKVIDNO: Da li su kriptovalute ustvari evolucija u finansijskom sektoru?

MAJSTOROVIĆ: Posljednjih 30-40 godina u finansijskom sektoru nisu se dešavale neke ozbiljne stvari. Posebno u Evropi. Čuveni SWIFT kod uspostavljen je sedamdesetih godina prošlog vijeka. Zamislite tehnologiju koja je postojala 1976. godine i tehnologiju u 2022. godini. Moralo je doći do evolucije u finansijskom sektoru. Firme koje to prepoznaju nastaviće razvoj.

LIKVIDNO: Jesu li na mjestu tvrdnje da se kriptovalutama može sakriti trag kapitala?

MAJSTOROVIĆ: Postoji jedan strah od kriptovaluta i kada nestane svih drugih argumenata, izvuče se pranje novca preko kriptovaluta. To je potpuna neistina. Ima mnogo drugih instrumenata koji su mnogo efikasniji za pranje novca, kao što je gotovina. Gotovina je potpuno anonimna, kriptovalute nisu.

Izvor: likvidno.com